Izrael, država sa samo 8 milijuna stanovnika, stara samo 70 godina, okružena neprijateljima, u trajnom ratnom stanju od svog osnutka, bez ikakvih prirodnih resursa, stvara više startup tvrtki od većih, stabilnih država koje nisu u ratu, kao što su Japan, Kina, Južna Koreja, Kanada i Velika Britanija.
Izrael je poznat kao startup nacija još iz dana kada je „startup“ u našoj regiji bio egzotičan pojam kojim se nabacivalo tek nekoliko entuzijasta. Izraelsko je poduzetništvo nastalo iz borbe za preživljavanje, a nastavilo se razvijajući visoku tehnologiju, osnivajući sveučilišta i istraživačke centre, koji su pridonijeli tome da je Izrael danas vodeća zemlja u svijetu po broju inženjera i znanstvenika po broju stanovnika!
Brojke su impresivne. U Izraelu djeluje oko 5000 startupa, a više od pola ih otpada na šire područje Tel Aviva (2800). Ako zadržimo fokus na Tel Avivu uvidjet ćemo da ni najmanje ne odaje dojam da se nalazi na Bliskom istoku. Izuzev stila života koji odskače od tipičnog grada na Bliskom istoku, Tel Aviv se ističe tehnologijom i poduzetništvom. Naime, Tel Aviv, površinski manji od Zagreba više od 12 puta, ima čak 84 startup akceleratora i po tome je najuspješniji grad izvan SAD-a. Nadalje, na svakom kvadratnom kilometru nalazi se po 28 startupa ili jedan startup na svakih 290 stanovnika! To je najviše startupa po glavi stanovnika na svijetu. Iskustva su pokazala da je gotovo nemoguće pronaći nekoga tko već nema svoj startup, i mladi i stari strastveno govore o pokretanju biznisa.
Što Izrael čini tako inovativnim i poduzetnim, produktivnim i uspješnim? Izrael ima značajna izdvajanja za inovacije i razvoj (čak 4,3 % BDP-a), ali u prvom redu su ipak čvrsta povezanost velikih sveučilišta, kompanija, startup tvrtki, farmera, dobavljača te investitora kapitala. Najveći doprinos razvoju daje različitost unutar države. Izrael je miks ljudi iz cijelog svijeta s različitim kulturama i znanjima te svatko ima svoju priču. Tijekom 1990-ih se dogodilo puno imigracija iz bivšeg Sovjetskog Saveza te je u Izrael tada došlo mnogo inženjera. S priljevom inženjera došla su i neka nova tehnološka znanja koja su se spojila s izraelskom kulturom poduzetništva što je rezultiralo podizanjem cijelog ekosustava na višu razinu. Što se tiče pokretanja posla u Izraelu, situacija je potpuno suprotna u odnosu na Hrvatsku. Naime, razina administracije potrebne za pokretanje posla je svedena na minimum, država ulaže i potiče puno te ima čak 40 različitih načina financiranja. Daju povoljne zajmove i financiraju startupe s čak 85 % investicije. I ono što je najbitnije, prema svjedočanstvima poduzetnika, nema problema ako vam startup propadne, nitko vas neće ovršiti jer državi nije bitno povratiti investiciju jer drži da je uložila u čovjeka i u ekosustav. Ako pak startup uspije, vraća uloženi novac, ali postupno i bez kamata. U Izraelu na svaki propali startup se stvore četiri nova. Menadžeri nekad radije ulažu u ljude koji su pokrenuli startup pa nisu uspjeli jer ljudi tako nauče kako treba podnositi poraz – svjedoče startupovci iz Tel Aviva. Mladi prezentiraju svoje ideje svuda u nadi da će naletjeti na lokalnog investitora. „Elevator pitch“, odnosno jednominutni govor o svojoj ideji, Izraelci su doveli do savršenstva. Nakon SAD i Kanade, najviše je izraelskih tvrtki izlistano u NASDAQ-u, američkoj elektroničkoj burzi dionica sa sjedištem u New Yorku. Među poznatijim izraelskim inovacijama su USB memory stick, jedan od prvih chat sistema ICQ, ‘camera-in-a pill’ u medicinskoj dijagnostici i mnoge druge. Među poznatijim novim inovativnim kompanijama su WAZE, koji razvija tehnologiju sličnu GPS sistemu te Better place, poznata po električnim automobilima i stanicama za punjenje baterija.
Kao primjer koliko je Izrael dominantan i učinkovit kao poduzetnički ekosustav naveo bih jedan podatak vezan za izraelsku poljoprivredu. Izrael, Bliski istok, pustinja, suše, ekstremno visoke temperature, slano tlo i – poljoprivreda! Kako se sve to ukomponiralo u cjelinu, i to izrazito produktivnu cjelinu? Naime, bez obzira na navedene prirodne nepogode koje bi trebale imati veliki utjecaj na poljoprivrednu produktivnost, Izrael ostvaruje 80 % samodostatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji! Izrael je razvio održiv poljoprivredni sustav u kojem su sve djelatnosti međusobno povezane i ovisne jedna o drugoj. Otpad nastao u jednoj djelatnosti koristi se kao sirovina u drugoj djelatnosti. Tako se npr. U pustinji u slanoj vodi u bazenima uzgaja riba za komercijalnu proizvodnju. Nakon što se voda iskoristi za uzgoj ribe upotrebljava se za navodnjavanje stabala datulja i maslina. Više o izraelskoj poljoprivredi možete pročitati na linku.
Izraelsko „čudo“, utjelovljenje inovativnosti i poduzetništva raščlanjuju izraelski autori Dan Senor i Saul Singer u knjizi „Start-up nacija: Tajna izraelskog ekonomskog čuda“.