Jedna od najvažnijih stavki kod pokretanja novog posla je upravo financijska komponenta cijelog projekta. Tako je prikupiti novac za vlastiti posao najčešće jedan od najtežih zadataka u procesu, osim ako ste već dovoljno financijski stabilni. Na početku poslovanja morate računati na tri grupe troškova. U prvu grupu spadaju troškovi koji se odnose na održavanje pozitivnog tijeka novca, kao što su sirovine, plaće, obuka zaposlenika i marketing. U drugu skupinu se ubrajaju kapitalna ulaganja što podrazumijeva opremu, zemljište i nekretnine. Treća skupina odnosi se na dugoročni razvoj proizvoda.

Najveća prednost startup poduzeća je u tome što takva vrsta poslovnog projekta privlači potencijalne investitore te su stabilnija od već uhodanih tvrtki. To znači da imaju veći potencijal razvoja s minimalnim ulaganjima u prethodno nabrojane grupe troškova, odnosno zaposlenike, nekretnine i kapital. Ovdje je važno napomenuti i nedostatke ove vrste poslovnih projekata koje se prvenstveno odnose na visok rizik poslovanja, što konkretno znači da je među likvidiranim tvrtkama statistički najveći broj upravo startup tvrtki. To je zato što su za takva poduzeća karakteristični manji iznosi početnog ulaganja, veći rizici i veći potencijalni povrat od investiranja.

U nastavku ćemo pojasniti neke od alternativnih izvora financiranja poslovanja startupova, koji se razlikuju od klasične podjele izvora financiranja (prema roku raspoloživosti izvora, prema porijeklu izvora i prema vlasništvu izvora) a to su crowdfunding i rizični kapital.

Crowdfunding. Crowdfunding (hrv. “skupno financiranje”) jest način prikupljanja novca za financiranje projekata i poslovanja od strane mnoštva ljudi. U skupnom se financiranju potrebni novac prikuplja od mnoštva ljudi. Uglavnom se to čini preko međumrežnih platformi. Skupnim se financiranjem najčešće služe novoosnovana trgovačka društva ili poduzeća kojim pribavljaju dodatna sredstva. Osim što ovako pribavlja novac, konačni prikupljatelj stvara zajednicu oko ponude svojih proizvoda koje proizvodi ili robe i usluga koje prodaje. Skupnim se financiranjem procjenjuje tržišno stanje, jer prikupljatelj, a i konačni korisnik dobija uvid u tržište i pristup novim klijentima. Crowdfunding, kao jedna od mogućnosti, još uvijek se smatra inovativnim oblikom financiranja i to ne samo u Hrvatskoj već i općenito u Europi. On nije samo način prikupljanja financijskih sredstava. Riječ je o marketinškom i društvenom konceptu kroz koji pojedinci, timovi, udruge, poduzetnici i ostali zainteresirani mogu predstaviti svoje ideje i postići uspjeh. Crowdfunding mijenja financijsku industriju na nekoliko razina. Prvo je da omogućuje validaciju same ideje prije nego finalni proizvod dođe na tržište, drugo je da omogućuje pristup kapitalu bez dodatnog kolaterala kojeg tradicionalni financijski sektor zahtijeva. Teško da će vam banka dati kredit za pokretanje posla bez da uzme hipoteku na neku nekretninu i/ili strojeve. Treća bitna stvar je disperzija rizika. Pokretač kampanje, koji je dobro razradio svoj poslovni plan, zna koliko mu je novca potrebno za pokrenuti posao i ukoliko ne skupi sav potreban novac, neće se ni upuštati u poslovni pothvat. S druge strane, donatori uplaćuju relativno male iznose koji si mogu priuštiti da izgube. Zadnja stvar je marketinška dimenzija koja je ključna za uspješnu kampanju. Ne samo da grupnim financiranjem prikupljate novac za svoj biznis, već ujedno radite i reklamu za njega. Zašto ljudi financijski pomažu jedni drugima, koje su sve crowdfunding platforme i kako pripremiti projekt za jednu takvu kampanju možete pročitati u Vodiču za crowdfunding kojeg su pripremili Hrvoje Hafner i udruga SMART iz Rijeke.

Rizični kapital. Rizični kapital vrsta je ulaganja financijskih ulagatelja u temeljni kapital društava koja ne kotiraju na burzi i imaju potencijal ostvariti visoke stope rasta tijekom razdoblja od 3 – 7 godina. To su ulaganja koja transformiraju, stvaraju novu vrijednost i podrazumijevaju aktivnu ulagačku strategiju društava za upravljanje fondovima rizičnog kapitala. Aktivna upravljačka strategija ogleda se u sudjelovanju u ostvarenju ambicija rasta poslovanja kroz financiranje te pružanje strateških savjeta i informacija u ključnim trenutcima razvoja tvrtki. Osnovni je cilj društava za upravljanje fondovima rizičnog kapitala pronalazak tvrtki koja imaju potencijal rasta s ciljem kombiniranja kapitala, talenta i strategije kako bi se tvrtka dugotrajno ojačala i povećala vrijednost. Fondovi rizičnog kapitala pogodni su za financiranje određenih projekata ili tvrtki kad se oni nalaze u fazi intenzivnog rasta ili konsolidacije na tržištu. U tom trenutku pojavljuje se izrazita potreba za financijskim sredstvima koja mogu pratiti takav intenzivan rast i ujedno ostaviti dovoljno prostora poduzetništvu te neopterećen novčani tijek. Većina fondova rizičnog kapitala osnovana je s rokom trajanja od 10 godina, pri čemu je uobičajeno produljenje roka do dvije godine kako bi se omogućilo dodatno vrijeme za izlaz iz ulaganja ukoliko je to potrebno. Investicijski ciklus fondova rizičnog kapitala uobičajeno iznosi 3 do 5 godina, tijekom kojih je fokus na upravljanje s ciljem povećanja vrijednosti ulaganja u korist svih suvlasnika u tvrtkama u portfelju. Rizični kapital ne donosi samo financijska sredstva, već donosi određene vještina menadžmenta te se pokazalo da uvodi najbolje prakse i standarde u upravljanje tvrtkama u portfelju te u prosjeku tvrtke u portfelju ostvaruju više stope rasta od konkurencije. Fondovi rizičnog kapitala imaju dugoročan horizont ulaganja, uključeni su u poslovanje tijekom cijelog trajanja ulaganja i obično ne zahtijevaju garancije za povrat uloženih sredstava i povrata. Ulaganje fondova rizičnog kapitala ne opterećuje novčani tijek budući da ne zahtjeva kamatu ili dividendu na svoje ulaganje, već se „naplaćuje“ kod prodaje udjela u tvrtki i ako je poslovanje bilo uspješno, ostvaruje određeni povrat na uložena sredstva. Upravo zbog toga interesi ostalih suvlasnika i fonda usklađeni su i fokusirani na povećanje vrijednosti tvrtke. Rizični kapital dijeli rizik neuspjeha i nagradu za uspjeh s ostalim suvlasnicima u tvrtki sve do trenutka prodaje svojeg udjela. Prodaja udjela može biti realizirana kroz prodaju upravi/suvlasnicima, prodaju strateškom ili financijskom ulagatelju ili uvrštenje na burzu. Najčešće fond rizičnog kapitala zadržava pravo na odluku o trenutku prodaje vlastitog dijela ili cijele tvrtke.

U Hrvatskoj je u 2018. godini predstavljen prvi fond za ulaganje vlasničkog kapitala koji će imati koristi od Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Ovaj financijski proizvod od 35 milijuna eura iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ bit će usmjeren na ranije faze ulaganja u svrhu potpore razvoju hrvatskog startup tržišta. Radi se o fondu čijim će se sredstvima utjecati na kapitalno osnaživanje poduzetnika što je kod mnogih u ovom trenutku ključno za daljnji nastavak razvoja poslovanja. Kapital iz ovog fonda prvenstveno je usmjeren u sektore s visokim potencijalom rasta, odnosno za inovativna poduzeća u početnoj fazi razvoja te poduzeća u naprednijoj fazi razvoja koja još nisu provela javnu ponudu dionica.